U očuvanju duhovnosti i nacionalnog identiteta srpskog naroda posebno  mjesto ima Srpsko prosvjetno i kulturno društvo ''Prosvjeta'' osnovano 1902. godine u Sarajevu. Smatra se da je poslije Srpske pravoslavne crkve  ''Prosvjeta'' najznačajnija institucija kojoj pripada najviše zasluga za očuvanje i razvoj duhovnosti, prosvjetiteljstva i kulture srpskog naroda. U Srpcu, tadašnjem Bosanskom Svinjaru, odbor ''Prosvjete'' formiran je 21. decembra 1913. godine. Godine 1919. formirani su odbori u Razboju, Prijebljezima i Starom Martincu, a godinu dana kasnije u Bosanskom Kobašu, Nožičkom i Lepenici. ''Prosvjetini'' povjerenici birani su u Kukuljana i Staparima (današnji Glamočani).

            Poslije zabrane rada 1913. i 1941, te ukidanja 1949. kada ulazi u sastav  Saveza kulturno-prosvjetnih društava BiH, ''Prosvjeta'' u Srpcu je obnovljena 1995. godine. Od tada ovo Društvo kontinuirano djeluje i predstavlja nezamjenjiv faktor u njegovanju duhovnih tradicija i razvijanju kulturnog života  na novim, savremenim osnovama.

            ''Prosvjeta'' u srbačkoj opštini danas okuplja kulturne stvaraoce i kreatore, a u desetogodišnjem trajanju od obnove 1995. godine, posebno dobre rezultate zabilježila je u oblasti literarnog stvaralaštva i publicistike. Za deset godina u okviru ''Prosvjete'' izdato je oko 15 knjiga i publikacija zavičajnih autora. Medju ''Prosvjetinim'' članovima su autori: Danilo Košutić (istraživačko-istorijski radovi ''Pošta, telefon i telegraf na srbačkom području'' i ''Srbac – naselja i stanovništvo''), Milja Tutnjilović (zbirke poezije ''Lomnine'', ''Nemiri'', ''Djeca Kozare'', ''Iz krvi u slobodu'' i ''Živjeti sanjajući''), Rajko Kasagić (''Vrijeme gordosti'' i ''Put nigdine'', poezija), Žarko Šarić (proza, ''Pretežno dobri ljudi'', ''Rat u Liporašću'', ''Sladoled na asfaltu'' , ''Crni konji'', ''Šašava škola'', "Demokratija za početnike"), Dijana Romić (''Zelene oči šume', pjesme), Ljubomir Milijašević (''Dolina sunca'', poezija), Veljko Milinković (''Alter ego'', poezija), Jasna Mitrić (''Vječnost ti ne mogu obećati'', poezija), Mladen Kragulj (''Ostani u mojoj pjesmi'', poezija). ''Prosvjetin'' član je i pjesnik Djuro Milekić, autor 15 knjiga, od koji 4 u izdanju ''Prosvjete'' Srbac. ''Prosvjeta'' je izdala i zbirku poezije ''Zavičajna lira'' u kojoj je zastupljano 13 autora sa područja srbačke opštine.

            ''Prosvjetini'' aktivisti su i likovni pedagog i slikar Milka Smiljanić i skulptor Ranko Kresojević.

U okviru ''Prosvjete'', 2005. godine formirano je Kulturno-umjetničko društvo ''Biser'', u čijem su sastavu Gradski akademski hor, folklorni ansambl, muzička etno-grupa i muzičke sekcije. U sastavu ''Prosvjete'' je i tamburaški orkestar iz Nožičkog, koji je obilježio 70-godišnjicu postojanja.

 Programom rada predvidjeno je osnivanje i etno sobe sa eksponatima o prošlosti naroda ovog kraja.

U kulturnom životu ove opštine svojevrstan pečat ostavio je Narodni univerzitet koji nosi ime po proslavljenom glumcu Uglješi Kojadinoviću, rodjenom u Razboju. Univerzitet je u toku četiri decenije trajanja i rada dao ogroman doprinos osposobljavanju stanovništva za različita zanimanja, te zadovoljavanju potreba gradjana u skoro svim oblastima kulture (kinofikacija, pozorište, likovna umjetnost, estrada...) Najstarija kulturna institucija koja djeluje u okviru Univerziteta je Narodna biblioteka koja raspolaže sa oko 22.000 knjiga.

       Posebno mjesto u radu Univerziteta zauzima Likovno-ekološka kolonija ''Bardača-Srbac'' osnovana 1984. godine sa ciljem da likovnim stvaralašvom utiče na očuvanje prirode i zdrave životne sredine. Kolonija bez prekida djeluje do danas (radila i za vrijeme rata) okupljajući svake godine više likovnih stvaralaca sa prostora bivše Jugoslavije pa i drugih zemalja. Za to vrijeme nastalo je više stotina  likovnih djela i drugih umjetnina od kojih je više od 300 u trajnom posjedu opštine Srbac. Izložbe djela iz ove vrijedne umjetničke riznice priredjivane su u više gradova bivše Jugoslavije, a u dogledno vrijeme trebalo bi da nadju trajan smještaj u novosagradjenoj galeriji.

Na području opštine Srbac djeluje i Amatersko dramsko pozorište mladih "Trupa Milenijum" pod vođstvom Sanele Aničić, izvršnog direktora Nevladine organizacije "Milenijum". Ovo amatersko pozorište je osnovano 2006. godine i za vrlo kratko vrijeme je postiglo velike uspjehe. Na 35. teatarskom festivalu BiH FEDRA Bugojno "Trupa Milenijum" je za predstavu "Ženski razgovori" dobila nagradu za najbolju režiju i nagradu publike za najbolju predstavu dok je mlada glumica Nataša Đukić dobila priznanje za najbolju glumicu na cijelom festivalu. Na 2. Internacionalnom pozorišnom festivalu u Laktašima srbačko pozorište mladih je osvojilo 2.mjesto dok je u pojedinačnim kategorijama trijumfovala Nataša Đukić koja je dobila nagradu za najbolju epizodnu ulogu i Jasmina Kolarić koja je nagrađena kao najbolji mladi talenat. Predstavu "Ženski razgovori" je režirala Slađana Zrnić, poznata glumica Narodnog pozorišta RS. Svojevrsni doprinos kulturnom životu daje Mješovita srednja škola "Petar Kočić" osnovne škole Srbac, Razboj i Sitneši kao i predškolska ustanova "Naša radost".